Sifabö'ö ba gotalua wamulö'ö "Sura Ni'amoni'ö"
Konten dihapus Konten ditambahkan
Slaia (fahuhuo | kontribusi) i mangatulö'ö zi fasala wanura (( > ( |
Slaia (fahuhuo | kontribusi) i mangatulö'ö zi fasala wanura templat li indonesia |
||
Khoi-khoi 3
'''Sura Ni'amoni'ö''' (sofabö'öni ya'ia moroi ba zura bö'ö ya'ia da'ö hurufo sebua ni'oguna'ö ba hurufo mböröta '''S'''ura faoma '''N'''i'amoni'ö) ya'ia da'ö töi sambua zura ni'amoni'ö khö [[niha Yahudi]] ba göi [[niha Keriso]]. Sura da'a no angoŵuloa zura nisura ba ginötö faoma nahia sifabö'ö-bö'ö. Lamane ndra niha Yahudi faoma niha Keriso ŵa sura da'a no bu'usa li [[Lowalangi]], so'amakhoita ba Loŵalangi ba göi niha gulidanö.<ref name=":1" > ''TIME'', [https://time.com/5606942/jewish-christian-bible/ "Judaism and Christianity Both Rely on the Hebrew Bible. Why Do They Interpret It So Differently?"] {{-en-}}</ref><ref name=":2" > ''Biblica'', [https://www.biblica.com/resources/bible-faqs/do-jews-and-christians-basically-have-the-same-religion/ "Do Jews and Christians basically have the same religion?"] {{-en-}}</ref>
No fabö'ö-bö'ö ŵanema'ö ndra niha Keriso Sura Ni'amoni'ö. La tema'ö göi niha Keriso [[Katoli Roma]], [[Angalika]], faoma [[Orotodo Atumbukha]] ösi zura ni'amoni'ö bö'ö, tenga simane niha [[Keriso Protesta]] solo'ö ''sola scriptura'', ma ha Sura Ni'amoni'ö manö.<ref>Riches, John (2000). "The Bible: A Very Short Introduction". Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-285343-1. nga'örö 7-8 {{-en-}}</ref><ref> ''Katolisitas'', [https://www.katolisitas.org/apakah-sola-scriptura-kitab-suci-saja-cukup/ "Apakah Sola Scriptura/ "Kitab Suci saja" cukup?"]
== Banua Niha Keriso ==
Khoi-khoi 61
=== Ba Li Niha ===
Tebörögö mu'ali Zura Ni'amoni'ö ba Li Niha me i'ali [[Zura Luka]] [[Denninger]] ba ndröfi 1874. Töi zura nia ''Turia Amusoladödö Gamonita Tesua wa Luka'' niraka British and Foreign Bible Society. Aefa da'ö, ihalö Netherlands Bible Society halöŵö ŵoraka. Aŵena afönu la'ali fefu nösi Gamabu'ula Li si Bohou ba ndröfi 1889 nilau [[Sundermann]] aŵö Ama Mandranga faoma naŵöawö nia. Ba ndröfi 1910, i'aŵaisi halöŵö ŵo'ali Sundermann, ba laraka ia ba Amsterdam ba ndröfi 1911.<ref>''Dachi, D. K.,'' "[https://ononiha.org/678/soera-niamonio-alkitab-berbahasa-nias/ Soera Ni'amoni'ö: Alkitab berbahasa Nias]"
Sura Ni'amoni'ö andre, no oi la'ila niha ya'ia da'ö buku gamabu'ula ni'oguna'ö niha Keriso si tobali fangöna ba famahaö lala wa'auri. So 66 (önö ngafulu a önö) mbuku gamabu'ula ma Sura Ni'amoni'ö, so mbuku gamabu'ula siföföna (so '''39 buku''') ba so mbuku gamabu'ula ssibohou (so '''27 buku'''). Töi-töi Mbuku Gamabu'ula ma Sura Ni'amoni'ö ma ba li Indonesia laŵa'ö ia [[Alkitab]];
|