Sifabö'ö ba gotalua wamulö'ö "Astronomi"
Konten dihapus Konten ditambahkan
Slaia (fahuhuo | kontribusi) mangehaogö definisi planet Tag: suntingan sumber |
Slaia (fahuhuo | kontribusi) mangalösö'ö |
||
Khoi-khoi 1
[[Berkas:ESO-VLT-Laser-phot-33a-07.jpg|jmpl|375px|Simane oroma '''galaksi bimasakti''' si so bakha luo ba tanö si so ya'ita nifaigi moroi ba Observatorium Paranal, [[Chile]], sambua nahia wangosili banua si yaŵa nifotöi observatorium.]]
'''Astronomi''' no sambua mbolo ilmu sangosili fefu hadia ia zi so ba mbanua si yaŵa. Ba da'ö faböbö fefu mbotoŵa samasui luo nifotöi ''planet''<ref>''Planet'' eluahania botoŵa ba mbanua si yaŵa samasu-masui sambua döfi simane luo. Fehede ''planet'' tehalö moroi ba Li Yunani ''planetes'', eluahania sanörö-nörö.</ref> simane [[Merkuri]], [[Venus]], [[Mars]], btn. fao ba da'ö [[danö]] si so niha. Baero planet so göi [[luo]] ba [[döfi]], heŵa'ae luo samösa sindruhunia no döfi
Angowuloa fefu ndröfi si fahatö si no fa'ohe fefu börö wondröni nifotöi ''gravitasi'' lafotöi ''galaksi''. Galaxy si so ya'ita andre lafotöi ''bimasakti'' ba li Indonesia bahiza ba li bö'ö lafotöi ''lala safönu idanö zusu'' (li Inggris [[w:Milky Way|The Milky Way]], li Jerman [[w:de:Milchstrasse|Die Milchstrasse]]), börö me oroma ia hulö lala safönu haga safusi simane susu (faigi foto galaksi bimasakti ba nga'örö andre).
Fangosili astronomi no tefalua i'otarai ngahönö fakhe me föna, bahiza börö teknologi si so ma'ökhö abölö aoha khö niha wangosisi fefu ngawalö ndröfi ba galaksi. Baero observatorium si no mufazökhi ba zi ha'uga nahia ba gulidanö, no göi mufatenge oya wakake wangosili mbanua si yaŵa nifotöi ''satelit'' si möi mangörö-hörögö planet ma zui ndröfi. Baero satelit ba no göi mufazökhi köfa sihombo mbanua si yaŵa nifatenge ba mbaŵa ba ba [[Mars]]. Me Des 2021 irugi luo "Parker Solar Probe", sambua botoŵa nifatenge [[NASA]] ba luo.<ref>[https://www.nasa.gov/feature/goddard/2021/nasa-enters-the-solar-atmosphere-for-the-first-time-bringing-new-discoveries ''NASA Enters the Solar Atmosphere for the First Time, Bringing New Discoveries''], nasa.gov (14/12/2021), mufaigi me 28/2/2022. {{-en-}}</ref>▼
Fangosili astronomi no tefalua i'otarai ngahönö fakhe me föna, bahiza börö teknologi si so ma'ökhö abölö aoha khö niha ma'ökhö wangosisi fefu ngawalö ndröfi ba zi sambua galaksi.
Börö me aröu oi ngawalö ni'osili andrö ba mbanua si yaŵa, lö lala wangosili ya'ia simane si to'ölö mufalua ba danö. Börö da'ö metode nifalua ndra ere astronomi, lafazökhi ua nifotöi teori. Ba lahaogö wamareso teori andre irege aro sa'ae ia. Awena aefa da'ö lafatenge köfa sihombo mbanua si yaŵa simane me lafatenge [[Apollo 11]] ba mbaŵa si so bakha [[Neil Amstrong]], Edwin Aldrin ba Michael Collins, irege tobali ia niha si föföna sibai mangundragö danö mbaŵa me 21 Yuli 1969.<ref>[https://www.rmg.co.uk/stories/topics/apollo-11-crew ''Apollo 11 crew'']</ref>▼
Baero ''observatorium'' (fakake sebua ba wangosiligö banua si yaŵa, li Indonesia ''teropong'') si no mufazökhi ba zi ha'uga nahia ba gulidanö, no göi mufatenge oya wakake wangosili mbanua si yaŵa nifotöi ''satelit'' si möi mangörö-hörögö planet ma zui ndröfi.
▲
Börö me no oi aröu sibai ngawalö ni'osili andrö ba mbanua si yaŵa, lö lala wangosili ya'ia simane si to'ölö mufalua ba danö. Börö da'ö metode nifalua ndra ere astronomi, lafazökhi ua nifotöi teori. Ba lahaogö wamareso teori andre irege aro sa'ae ia.
▲
[[Berkas:Planets2013 nia.svg|jmpl|375px|Fefu planet samasui luo molo'ö wetaronia. Merkurius no planet sabölö ahatö ba luo, ba Neptunus fondrege aröu. Tanö so ba gotalua Venus ba Mars. Fa'ebua sambua planet molo'ö famaedogönia ba planet bö'ö.]]
Baris 11 ⟶ 19:
== Sangosili astronomi ==
Fangosili astronomi no lalau niha i'otarai me föna, he ba
Fangi'ila ba geometri moguna sibai ba wondrou wangosiligö mbanua si yaŵa. Niha Yunani Eratosthenes ba Aristachus la'oguna'ö wangi'ilara ba geometri ba wanu'a ulidanö. Bakha ba mbukunia sotöi "Almagest" isura Claudius Ptolemy wa tanö si so ya'ita andre Awena dania ba ngaotu ndröfi si-16 ifa'olo nifotöi ''teori heliosentris'' [[Nicolaus Copernicus]] sauri ba [[Polandia]] 1473-1543. Molo'ö teori andre, tenga luo zamasu-masui danö, bahiza tanö awö planet zamasu-masui luo. I'anema'ö fatema teori andre ba gotalua ndra sangi'ila ba matematika ba zi sagörö Eropa, fao ba da'ö [[Galileo Galilei]], sabölö tehöngö ba gotaluara. I'otarai da'e sa'ae ba no te'oguna'ö wangosili ilmiah ba astronomi. == Luo ==
So dombua mbotoŵa sabölö oroma ba hörö ba mbanua si yaŵa ya'ia da'ö [[luo]] ba [[baŵa]]. Simane si no muŵa'ö yaŵa luo andrö no fusö fefu mbotoŵa tanö bö'ö si so bakha ba sistem luo (li Indonesia ''tata surya''). Simane ndröfi tanö bö'ö
Haga luo andrö no moguna sibai tenga ha ena'ö muhaga danö ba tola ta'ila hadia ia, bahiza haga luo andre göi mame ena'ö tefazökhi Vitamin D, soguna sibai ba mboto niha, ba ena'ö tumbu wa'abölö nifotöi ''energi'' ba zinumbua ba ba zauri fefu (töi ilmiahnia ''fotosintesis''). Ba == Baŵa ==
Baŵa no sambua mbotoŵa samasu-masui
|