Sifabö'ö ba gotalua wamulö'ö "Astronomi"

Konten dihapus Konten ditambahkan
mangehaogö definisi planet
Tag: suntingan sumber
mangalösö'ö
Khoi-khoi 1
[[Berkas:ESO-VLT-Laser-phot-33a-07.jpg|jmpl|375px|Simane oroma '''galaksi bimasakti''' si so bakha luo ba tanö si so ya'ita nifaigi moroi ba Observatorium Paranal, [[Chile]], sambua nahia wangosili banua si yaŵa nifotöi observatorium.]]
 
'''Astronomi''' no sambua mbolo ilmu sangosili fefu hadia ia zi so ba mbanua si yaŵa. Ba da'ö faböbö fefu mbotoŵa samasui luo nifotöi ''planet''<ref>''Planet'' eluahania botoŵa ba mbanua si yaŵa samasu-masui sambua döfi simane luo. Fehede ''planet'' tehalö moroi ba Li Yunani ''planetes'', eluahania sanörö-nörö.</ref> simane [[Merkuri]], [[Venus]], [[Mars]], btn. fao ba da'ö [[danö]] si so niha. Baero planet so göi [[luo]] ba [[döfi]], heŵa'ae luo samösa sindruhunia no döfi. Angowuloa fefu ndröfi si fahatö si no fa'ohe fefu börö wondröni nifotöi gravitasi lafotöi ''galaksi''. Galaxy si so ya'ita andre lafotöi ''bimasakti'' ba li Indonesia bahiza ba li bö'ö lafotöi ''lala safönu idanö zusu'' (li Inggris [[w:Milky Way|The Milky Way]], li Jerman [[w:de:Milchstrasse|Die Milchstrasse]]), börö me oroma ia hulö lala safönu haga safusi simane susu (faigi foto galaksi bimasakti ba nga'örö andre).
 
Angowuloa fefu ndröfi si fahatö si no fa'ohe fefu börö wondröni nifotöi ''gravitasi'' lafotöi ''galaksi''. Galaxy si so ya'ita andre lafotöi ''bimasakti'' ba li Indonesia bahiza ba li bö'ö lafotöi ''lala safönu idanö zusu'' (li Inggris [[w:Milky Way|The Milky Way]], li Jerman [[w:de:Milchstrasse|Die Milchstrasse]]), börö me oroma ia hulö lala safönu haga safusi simane susu (faigi foto galaksi bimasakti ba nga'örö andre).
Fangosili astronomi no tefalua i'otarai ngahönö fakhe me föna, bahiza börö teknologi si so ma'ökhö abölö aoha khö niha wangosisi fefu ngawalö ndröfi ba galaksi. Baero observatorium si no mufazökhi ba zi ha'uga nahia ba gulidanö, no göi mufatenge oya wakake wangosili mbanua si yaŵa nifotöi ''satelit'' si möi mangörö-hörögö planet ma zui ndröfi. Baero satelit ba no göi mufazökhi köfa sihombo mbanua si yaŵa nifatenge ba mbaŵa ba ba [[Mars]]. Me Des 2021 irugi luo "Parker Solar Probe", sambua botoŵa nifatenge [[NASA]] ba luo.<ref>[https://www.nasa.gov/feature/goddard/2021/nasa-enters-the-solar-atmosphere-for-the-first-time-bringing-new-discoveries ''NASA Enters the Solar Atmosphere for the First Time, Bringing New Discoveries''], nasa.gov (14/12/2021), mufaigi me 28/2/2022. {{-en-}}</ref>
 
Fangosili astronomi no tefalua i'otarai ngahönö fakhe me föna, bahiza börö teknologi si so ma'ökhö abölö aoha khö niha ma'ökhö wangosisi fefu ngawalö ndröfi ba zi sambua galaksi.
Börö me aröu oi ngawalö ni'osili andrö ba mbanua si yaŵa, lö lala wangosili ya'ia simane si to'ölö mufalua ba danö. Börö da'ö metode nifalua ndra ere astronomi, lafazökhi ua nifotöi teori. Ba lahaogö wamareso teori andre irege aro sa'ae ia. Awena aefa da'ö lafatenge köfa sihombo mbanua si yaŵa simane me lafatenge [[Apollo 11]] ba mbaŵa si so bakha [[Neil Amstrong]], Edwin Aldrin ba Michael Collins, irege tobali ia niha si föföna sibai mangundragö danö mbaŵa me 21 Yuli 1969.<ref>[https://www.rmg.co.uk/stories/topics/apollo-11-crew ''Apollo 11 crew'']</ref>
 
Baero ''observatorium'' (fakake sebua ba wangosiligö banua si yaŵa, li Indonesia ''teropong'') si no mufazökhi ba zi ha'uga nahia ba gulidanö, no göi mufatenge oya wakake wangosili mbanua si yaŵa nifotöi ''satelit'' si möi mangörö-hörögö planet ma zui ndröfi.
 
Fangosili astronomi no tefalua i'otarai ngahönö fakhe me föna, bahiza börö teknologi si so ma'ökhö abölö aoha khö niha wangosisi fefu ngawalö ndröfi ba galaksi. Baero observatorium si no mufazökhisatelit ba zi ha'uga nahia ba gulidanö, noso göi mufatengegöfa oya wakake wangosilisihombo mbanua si yaŵa nifotöi(li Indonesia ''satelitwahana luar angkasa'') si möi mangörö-hörögö planet ma zui ndröfi. Baero satelit ba no göi mufazökhi köfa sihombo mbanua si yaŵa nifatengemufatenge ba mbaŵaluo, babaŵa ba [[Mars]] ba tanö bö'önia. Me DesDesember 2021 irugi luo "Parker Solar Probe", sambua botoŵa nifatenge [[NASA]] ba luo.<ref>[https://www.nasa.gov/feature/goddard/2021/nasa-enters-the-solar-atmosphere-for-the-first-time-bringing-new-discoveries ''NASA Enters the Solar Atmosphere for the First Time, Bringing New Discoveries''], nasa.gov (14/12/2021), mufaigi me 28/2/2022. {{-en-}}</ref>
 
Börö me no oi aröu sibai ngawalö ni'osili andrö ba mbanua si yaŵa, lö lala wangosili ya'ia simane si to'ölö mufalua ba danö. Börö da'ö metode nifalua ndra ere astronomi, lafazökhi ua nifotöi teori. Ba lahaogö wamareso teori andre irege aro sa'ae ia.
 
BöröAwena memolo'ö aröuteori oiandrö ngawalö nila'osiliomböi andrögöfa basihombo mbanua si yaŵa, lö lala wangosili ya'ia simane si to'ölö mufalua ba danö. Börö da'ö metode nifalua ndra ere astronomilafatenge, lafazökhi ua nifotöi teori. Ba lahaogö wamareso teori andre irege aro sa'ae ia. Awena aefa da'ö lafatenge köfa sihombo mbanua si yaŵa simane me lafatenge [[Apollo 11]] ba mbaŵa sime döfi 1969. Bakha ba Apollo 11 andre so bakha [[Neil Amstrong]], Edwin Aldrin ba Michael Collins, irege tobali iaira niha si föföna sibai mangundragö danö mbaŵa me 21 Yuli 1969.<ref>[https://www.rmg.co.uk/stories/topics/apollo-11-crew ''Apollo 11 crew'']</ref>
 
[[Berkas:Planets2013 nia.svg|jmpl|375px|Fefu planet samasui luo molo'ö wetaronia. Merkurius no planet sabölö ahatö ba luo, ba Neptunus fondrege aröu. Tanö so ba gotalua Venus ba Mars. Fa'ebua sambua planet molo'ö famaedogönia ba planet bö'ö.]]
Baris 11 ⟶ 19:
== Sangosili astronomi ==
 
Fangosili astronomi no lalau niha i'otarai me föna, he ba danö Asia (ira niha Mesopotamia ba Fenisia) ba he ba danö Eropa (niha Yunani).

Fangi'ila ba geometri moguna sibai ba wondrou wangosiligö mbanua si yaŵa. Niha Yunani Eratosthenes ba Aristachus la'oguna'ö wangi'ilara ba geometri ba wanu'a ulidanö.

Bakha ba mbukunia sotöi "Almagest" isura Claudius Ptolemy wa tanö si so ya'ita andre wusöno fusö galaksi, bimasakti (lafotöi ia ''teori geosentris''), eluahania luo, planet ba ndröfi oi mamasu-masui danö. Teori andre fatema ba niha töra sambua ngahönö fakhe wa'ara.

Awena dania ba ngaotu ndröfi si-16 ifa'olo nifotöi ''teori heliosentris'' [[Nicolaus Copernicus]] sauri ba [[Polandia]] 1473-1543. Molo'ö teori andre, tenga luo zamasu-masui danö, bahiza tanö awö planet zamasu-masui luo.

I'anema'ö fatema teori andre ba gotalua ndra sangi'ila ba matematika ba zi sagörö Eropa, fao ba da'ö [[Galileo Galilei]], sabölö tehöngö ba gotaluara. I'otarai da'e sa'ae ba no te'oguna'ö wangosili ilmiah ba astronomi.
 
== Luo ==
 
So dombua mbotoŵa sabölö oroma ba hörö ba mbanua si yaŵa ya'ia da'ö [[luo]] ba [[baŵa]]. Simane si no muŵa'ö yaŵa luo andrö no fusö fefu mbotoŵa tanö bö'ö si so bakha ba sistem luo (li Indonesia ''tata surya''). Simane ndröfi tanö bö'ö muhaga, luo samohagaandrö muhaga, ifohaga danö, baŵa ba fefu planet.

Haga luo andrö no moguna sibai tenga ha ena'ö muhaga danö ba tola ta'ila hadia ia, bahiza haga luo andre göi mame ena'ö tefazökhi Vitamin D, soguna sibai ba mboto niha, ba ena'ö tumbu wa'abölö nifotöi ''energi'' ba zinumbua ba ba zauri fefu (töi ilmiahnia ''fotosintesis'').

Ba ginötöbörö me ifagaolo-gaolo ia tanö, andrö wa sambua ngai danö itaria i'otahögö luo (ba börö da'ö oromahumaga hagadanö luo,ba lafotöi dalaŵa niha sima'ökhö) ba nahiaitaria andrö, ba nahia böba gulidanö lö göna haga luo (ba börö da'ö ogömi danö ba laŵa'ö niha sibongi). Ba börö me ifagaolo-gaolo ia tanö, andrö wa hulö oroma luo mofanö ifasui danö.
 
== Baŵa ==
 
Baŵa no sambua mbotoŵa samasu-masui danötanö. Lö muhaga ia simane planet, bahiza na göna ia haga zino, itimbagö haga andrö hulö zörömi. Andrö wa oroma khöda haga mbaŵa, töra-töra ba zibongi. Fa'ara mbaŵa ba wamasui tanö la'oguna'ö niha ba wangerai inötö ba gulidanö. Sara waŵa eluahania inötö irege ifasui danö sakali baŵa.