Sifabö'ö ba gotalua wamulö'ö "Fökhö mbua"

Konten dihapus Konten ditambahkan
i mangatulö'ö gohe-gohe > umbu
Monönö ba zima'ifu ba mame Gambara
Khoi-khoi 1
== Eluaha ==
Fökhö buambua (mbuaLi Indonesia ''ginjal'') ya'ia da'ö fökhö salua böröna ibörögö wa'awuwu halöwö [[Bua (ndroto-ndroto)|mbua]] ba wa wangowuloi/mazökhi giö silalö ba waya (Li Indonesia ''kantong kemih'') awö wame'e baero si ta'unö/iö si so ba mbotoda. Fökhö da'e tola alua ba zi sabata (''akut'') ba si no arara (''kronis''). Sabata alua ia börö na ambö ndro sangele ba mbua, ma zui börö mbualualua wa alabu ma na'alau niha, tola irege tekiko mbua, ma zui böro me tefahö mbua. Na sarara, alua ia no töra tölu wawa, teda'i daida'i wa alua nia ba ha sambalö alua, irege dania ofeta ba wa atekiko mbua safuria (angolifa si lima/''End Stage Renal Disease''). Fa'atekiko mbua, lö dalu-dalu, na no irugi gangolifa si lima, ba tebai mangawuli sökhi simane me baga halöwönia. Fökhö da'e tebörötaigö ia moroi ba wökhö gulo, fa'alawa ndro, fa'abao mbua, awö so gara ba mbua. Aefa da'ö fökhö da'e tola fao khonia wökhö tanöbö'nia yaia wökhö tödö, alawa ndro, fökhö döla ba fökhö fa'alö ndro. <ref>''Chronic Kidney Disease''. Muhalö me 14 Februari 2020, moroi ba https://en.wikipedia.org/wiki/Chronic_kidney_disease</ref> <ref>Gagal Ginjal Akut. Muhalö me 20 Yanuari 2020, moroi ba https://id.wikipedia.org/wiki/Gagal_ginjal_akut</ref>
 
== Böröta wökhö ==
[[Berkas:Kidney – acute cortical necrosis.jpg|jmpl|290x290px|Gambara Mbua]]
Fökhö mbua sasesenia tebörögö ia moroi ba wökhö gulo ba fökhö fa'alawa ndro (''hypertension'') ba niha satua, ba tanö'bö'ö'nia simane:<ref>National Kidney Foundation. (''years''). ''About Chronic Kidney Disease''. Muhalö me 14 Februari 2020, moroi ba https://www.kidney.org/atoz/content/about-chronic-kidney-disease
</ref><ref>Centers for Disease Control and Prevention. (2019). ''Chronic Kidney Disease in the United States, 2019''. Muhalö me 14 Februari 2020, moroi ba https://www.cdc.gov/kidneydisease/pdf/2019_National-Chronic-Kidney-Disease-Fact-Sheet.pdf.</ref><br>1) Fa'abao mbua;
 
2) Fökhö si'otarai ba dalu (Nga'ötö);
 
3) Toba'a lala giö börö betua sitobali kara bakha ba mboto niha;
 
4) Börö dungö sangawuli furi ba mbua.;
 
5) Ba tanöbö'önoa.
 
== Lima ngawalö wa'awuwu halöwö mbua ==
Baris 51 ⟶ 54:
 
== Tanda wökhö ==
Fökhö da'e balö murasoi ba mböröta ma lö oroma dandra'niagotaraönia, ba hiza awena murasoi ia nano irugi abölö-abölö wa'awuwu halöwö mbua hatö 10-25% moroi ba zi'to'ölö'nia. Tandrania nano irugi da'e ya'ia da'ö alö giö ma tola zui lö'möi baero gi'ö, si'ta'unö te'taha ba mboto tobali langu. Irege tohare zui dandra tanö'bö'ö sa'bölö-bölö'nia simane alele ma mangalö wa'abölö mboto, awuwu wangera-ngera, mamulö dödö ba mo'uta, te'tahatetaha idanönidanö siso ba mboto börö me' tebai möi baero giö, abao gahe awö danga börö me tetaha idanönidanö ba mboto, ba awuwu hanu-hanu me tetaha göi idanö ba mbo.<ref name=":0">Nurarif, A.H., & Kusuma, H. (2015). ''Aplikasi Asuhan Keperawatan Berdasarkan Diagnosa Medis & NANDA NIC-NOC (Jilid 2)''. Jogjakarta: Media Action.</ref> <ref>LeMone, P., Burke, K. M., & Bauldoff, G. (2013). ''Medical Surgical Nursing: Critical thinking in patient care''. United Kingdom: Pearson Education.</ref>
 
== Hadia ni'falua na tohare wökhö da'e? ==
Sökhi na alio mu'ohe bakhö doto ba wamareso. Fohalöwögöi fökhö da'e mo'dane-danemodanedane ia moroi ba ha' wa'abua ha wa'awuwu halöwö mbua. Nano irugi wa'awuwu safuria (halöwö mbua ambö moroi ba zi 15%) tefotöi ia fökhö mbua, awö sifao dandra sa'bölösabölö-bölö simane si'so'si'yawasiso siyaŵa da'ö. Ba mu börötai'gö dalu-daludaludalu fogatifangali mbua (sabölö tehöngö ba sa'sesesasese mu oguna'ö töi nia ya'ia da'ö fanasa ndro (''cuci darah'') ma ba li bö'ö ''dialysis''). So dombua lala ba wanaha fökhö da'e, '''si'föföna''' ya'ia da'ö fanasa ndro, fanasa ndro tebagi dua ngawalö yaia da'ö fanasa ndro ba masine (ba li bö'ö te'fo'töi ia ''hemodialysis''), ba fanasa ndro ba mbetu'a (ba li bö'ö te'fo'töi ia ''peritoneal dialysis''). '''Si'dua''' ya'ia da'ö fo'nönö mbua ba mboto zofökhö (ba li bö'ö ''transplantasi ginjal''), bua da'e tehalö ia moroi ba dalifusö ma zui moroi ba mboto niha si nosawena mate, famalua ya'ia ba nahia wanaba niha (''ruang operasi'') ba rumahnomo sakitzofökhö (Nahia''rumah Zofökhösakit''), ba tefalua ia barö mbawa huku awö goi-goi si no mu tatugöihonogöi, he moroi ba huku wamareta awö ba agama si tesura ba dete garate. Ba si'nangeasinangea mu'bemube'e ba dödö, fökhö da'e lö'ö tesöndra dalu-dalu baero zidombua dalu-dalu fogatifangali mbua da'e.<ref name=":0" /><ref>Permenkes Nomor 38 Tahun 2016 tentang Penyelenggaraan Transplantasi Organ. Muhalö me 14 Februari 2020, moroi ba https://peraturan.bpk.go.id/Home/Download/104032/Permenkes%20Nomor%2038%20Tahun%202016.pdf</ref>
 
==Umbu==