Sifabö'ö ba gotalua wamulö'ö "Astronomi"

Konten dihapus Konten ditambahkan
Tidak ada ringkasan suntingan
Tidak ada ringkasan suntingan
Khoi-khoi 1
[[Berkas:ESO-VLT-Laser-phot-33a-07.jpg|jmpl|375px|Simane oroma '''galaksi bimasakti''' si so bakha luo ba tanö si so ya'ita nifaigi moroi ba Observatorium Paranal, [[Chile]], sambua nahia wangosisi banua si yaŵa nifotöi ''observatorium''.]]
 
'''Astronomi''' no sambua mbolo famahaö ma ''ilmu'' sangosisi fefu hadia ia zi so ba mbanua si yaŵa. Ba da'ö faböbö fefu mbotoŵa samasui luo nifotöi ''planet''<ref>''Planet'' eluahania botoŵa ba mbanua si yaŵa samasu-masui sambua döfi simane luo. Fehede ''planet'' tehalö moroi ba Li Yunani ''planetes'', eluahania sanörö-nörö.</ref> simane [[Merkurius]], [[Venus]], [[Mars]], btn. fao ba da'ö [[Tanö]] si so niha. Baero planet so göi [[luo]] ba [[döfi]], heŵa'ae luo samösa sindruhunia no döfi.
 
Angowuloa fefu ndröfi si fahatö si no fa'ohe fefu börö wondröni nifotöi ''gravitasi'' lafotöi ''galaksi''. Galaksi si so ya'ita andre lafotöi ''bimasakti'' ba li Indonesia, bahiza ba li bö'ö lafotöilatötöi ''lala safönu idanö zusu'' (li Inggris [[w:Milky Way|The Milky Way]], li Jerman [[w:de:Milchstrasse|Die Milchstrasse]]), börö me oroma ia hulö lala safönu haga safusi simane idanö susu (faigi foto galaksi bimasakti ba nga'örö andre).
 
Fangosisi astronomi no tefalua i'otarai ngahönö fakhe me föna, ba hiza börö ''teknologi'' si so iada'a abölö aoha khö niha mane ma'ökhö wangosisi fefu ngawalö ndröfi ba zi sambua galaksi.
 
Baero ''observatorium'' (fakake sebua ba wangosisigö banua si yaŵa, li Indonesia ''teropong'') si no mufazökhi ba zi ha'uga nahia ba gulidanö, no göi mufatenge oya wakake wangosisi mbanua si yaŵa nifotöi ''satelit'' sohörö-hörögö planet ma zui ndröfi.
Khoi-khoi 19
== Sangosisi astronomi ==
 
Fangosisi astronomi no lalau niha i'otarai me föna, he ba Asia (ira niha Mesopotamia ba Fenisia) ba hesimanö göi ba Eropa (niha Yunani).
 
Fangi'ila ba geometri moguna sibai ba wondrou wangosisifangosisi'ö mbanua si yaŵa. Niha Yunani Eratosthenes ba Aristachus la'oguna'ö wangi'ilara ba geometri ba wanu'a ulidanö.
 
Bakha ba mbukunia sotöi "Almagest" isura Claudius Ptolemy wa tanö si so ya'ita andre no fusö galaksi bimasakti (lafotöi ia ''teori geosentris''), eluahania luo, planet ba ndröfi oi mamasu-masui danö. Teori andre fatema ba niha no töra sambua ngahönö fakhe wa'ara.
 
Awena dania ba ngaotu ndröfi si-16 ifa'olo nifotöi ''teori heliosentris'' [[Nicolaus Copernicus]] sauri ba [[Polandia]] 1473-1543. Molo'ö teori andre, tenga luo zamasu-masui danö, bahizaba hiza tanö awö planet zamasu-masui luo.
 
I'anema'ö fatema teori andre ba gotalua ndra sangi'ila ba matematika ba zi sagörö Eropa, fao ba da'ö [[Galileo Galilei]], sabölö tehöngö ba gotaluara. I'otarai da'e sa'ae ba no te'oguna'ö wangosisi ilmiah ba astronomi.
Khoi-khoi 31
== Luo ==
 
So dombua mbotoŵa sabölö oroma ba hörö niha ba mbanua si yaŵa ya'ia da'ö [[luo]] ba [[baŵa]]. Simane si no muŵa'ö yaŵa luo andrö no fusö fefu mbotoŵa tanö bö'ö si so bakha ba sistem luo (li Indonesia ''tata surya''). Simane ndröfi tanö bö'ö, luo andrö muhaga, ifohaga danö, baŵa ba fefu planet.
 
Haga luo andrö no moguna sibai tenga ha ena'ö muhaga danö ba tola ta'ila hadia ia, bahiza haga luo andre göi mame ena'ö tefazökhi Vitamin D, soguna sibai ba mboto niha, ba ena'ö tumbu wa'abölö nifotöi ''energi'' ba zinumbua ba ba zauri fefu (töi ilmiahnia ''fotosintesis'').