Sifabö'ö ba gotalua wamulö'ö "Fökhö mbua"

Konten dihapus Konten ditambahkan
Fonӧnӧ Zura
Khoi-khoi 1
== Eluaha ==
Fökhö bua (mbua) ya'ia da'ö fökhö fasalua börö wa'awuwu halöwö [[Bua (ndroto-ndroto)|mbua]] ba wa mazökhi giö awö wame'e baero si ta'unö si so ba mbotoda. Fökhö da'e tola alua ba zi sabata (''akut'') ba si no arara (''kronis''). Sabata alua ia börö na ambö ndro sangele ba mbua, ma zui börö mbua wa alabu irege tekiko mbua, ma zui böro me tefahö mbua. Na sarara, alua ia no töra tölu wawa, teda'i da'i wa alua nia ba ha sambalö alua, irege dania ofeta ba wa atekiko mbua safuria (angolifa si lima/''End Stage Renal Disease''). Fa'atekiko mbua, lö dalu-dalu, na no irugi gangolifa si lima, ba tebai mangawuli sökhi simane me baga halöwönia. Fökhö da'e tebörötaigö ia moroi ba wökhö gulo, fa'alawa ndro, fa'abao mbua, awö so gara ba mbua. Aefa da'ö fökhö da'e tola fao khonia wökhö tanöbö'nia yaia wökhö tödö, alawa ndro, fökhö döla ba fökhö fa'alö ndro. <ref>''Chronic Kidney Disease''. Diakses dari https://en.wikipedia.org/wiki/Chronic_kidney_disease</ref> <ref>Gagal Ginjal Akut. Diakses dari https://id.wikipedia.org/wiki/Gagal_ginjal_akut</ref>
 
== Böröta wökhö ==
Khoi-khoi 14
 
== Lima ngawalö wa'awuwu halöwö mbua ==
Fa'awuwu halöwö mbua nifai'gi moroi ba gangolifa halöwö mbua (ba li bö'ö ''Glomerular filtration rate'' [GFR]) sitebagi lima ngawalö ya'ia da'ö:<ref>Krol, G. D. (2011). ''Chronic Kidney Disease: Clinical Practice Recommendations for Primary Care Physicians and Healthcare Providers''. Diakses dari https://www.asn-online.org/education/training/fellows/HFHS_CKD_V6.pdf</ref><ref>Kidney Disease Improving Global Outcomes. (2013). KDIGO 2012 Clinical Practice Guideline for the Evaluation and Management of Chronic Kidney Disease. ''Kidney International Supplements, 3''(1). Diakses dari <nowiki>https://kdigo.org/wp-content/uploads/2017/02/KDIGO_2012_CKD_GL.pdf</nowiki></ref>
{| class="wikitable"
|'''Angolifa'''
|'''GFR (ml/min/1,73 m<sup>2</sup>)'''
|'''Deskripsi'''
|-
|1
|≥90
|Fa'wuwu halöwö mbua normal ma so dandra protein ba giö
|-
|2
|60-89
|Fa'wuwu halöwö mbua aoha (tefakhai ia ba ndröfi niha awö dandra protein siso ba giö)
|-
|3A
|45-59
|Fa'wuwu halöwö mbua sedang (risiko rendah göna fökhö mbua)
|-
|3B
|30-44
|Fa'wuwu halöwö mbua sedang ofeta abua (risiko rendah göna gagal ginjal)
|-
|4
|15-29
|Fa'wuwu halöwö mbua abua (risiko tinggi tedou tobali fökhömbua)
|-
|5
| rowspan="3" |<15
|Fökhö mbua
|-
|5D
|Fökhö mbua tefalua fanasa ndro (''Hemodialisis''/''peritoneal dialisis'')
|-
|5T
|Fökhö mbua tefalua ''transplantasi ginjal''
|}
 
== Tanda wökhö ==
Baris 19 ⟶ 55:
 
== Hadia ni'falua na tohare wökhö da'e? ==
Sökhi alio mu'ohe ba doto ba wamareso. Fohalöwögöi fökhö da'e mo'dane-dane ia moroi ba ha'wa'abua wa'awuwu halöwö mbua. Nano irugi wa'awuwu safuria (halöwö mbua ambö moroi ba zi 15%) tefotöi ia fökhö mbua, awö sifao dandra sa'bölö-bölö simane si'so'si'yawa da'ö. Ba mu börötai'gö dalu-dalu fogati mbua (sabölö tehöngö ba sa'sese mu oguna'ö töi nia ya'ia da'ö fanasa ndro ma ba li bö'ö ''dialysis''). So dombua lala ba wa'nahawanaha fökhö da'e, '''si'föföna''' ya'ia da'ö fanasa ndro, fanasa ndro tebagi dua ngawalö yaia da'ö fanasa ndro ba masine (ba li bö'ö te'fo'töi ia ''hemodialysis''), ba fanasa ndro ba mbetu'a (ba li bö'ö te'fo'töi ia ''peritoneal dialysis''). '''Si'dua''' ya'ia da'ö fo'nönö mbua ba mboto zofökhö (ba li bö'ö ''transplantasi ginjal''), bua da'e tehalö ia moroi ba dalifusö ma zui moroi ba mboto niha sino mate, famalua ya'ia ba nahia wanaba niha ba rumah sakit (Nahia Zofökhö), ba tefalua ia barö mbawa huku awö goi-goi sino mu tatugöi, he moroi ba huku wamareta awö ba agama si tesura ba dete garate. Ba si'nangea mu'be'e ba dödö, fökhö da'e lö'ö tesöndra dalu-dalu baero zidombua dalu-dalu fogati mbua da'e.<ref name=":0" /><ref>Permenkes Nomor 38 Tahun 2016 tentang Penyelenggaraan Transplantasi Organ. Diakses dari https://peraturan.bpk.go.id/Home/Download/104032/Permenkes%20Nomor%2038%20Tahun%202016.pdf</ref>
 
== Gohe-gohe ==