Uro

aurifö si so ba nidanö, si tola lara'u faoma buwu, fabönö ma zui manusuli

Uro aurifö si so ba nungo nidanö ba si so ba nasi, si tola lara'u faoma buwu, tufa, alawa, fabönö ma zui manusuli, da'a na ba nungo nidanö. Na ba nasi, lala wama'ala ya'ia so zangoguna'ö gai, buwu, embua, btn. Töi guro andre ba li Indonesia ya'ia da'ö udang. Ba Danö Niha fama'ala guro andre, lö nasa oya sibai zangoguna'ö fama'ala ma fondra'u sabölö alio, sabölö ebua, ba idugu numalö ginötö ba idugu tedou wangi'ila.

Omböila bulö'ö

Oya crustaceae ni'ila niha töinia ya'ia da'ö uro. Simane uro sentadu (mantis shrimp) faoma uro mysid shrimp, Dombua ngawalö guro da'a tefa'aso moroi ba wenaeta Malacostraca sitobali uro si no ara la'ila niha, hiza mbörötania moroi ba ordo sifabö'ö, ya'ia da'ö; Stomatopoda faoma Mysidaceae. Na Triops longicaudatus faoma Triops cancriformis no utu nidanö si so ba nidanö si lö asi-asi si no la'ila niha töinia uro hewa'ae moroi ba Notostraca, sitenga ngafu guro. Ba danö Niha so guro nifotöi: Otou ma uro segebua, ba so göi nifotöi kewu-kewu ma uro sigide-ide, ba so göi mugu-mugu ma ono guro sigide-ide nasa.

Nahia auri bulö'ö

 
Larva nauplius Uro.

Uro sebua ba sangadulo, sito'ölönia si so ba nasi. Uro sihene, itaria mangadulo irugi 50.000 ofeta 1 juta wa'oya gadulonia, si tola mamoto ba zi 24 jam tobali larva ma nauplius. Aefa da'ö Nauplius numalö ba wenaeta si dua ya'ia da'ö zoea (na laŵa'ö ba wa'oya ma jamak ba li Indonesia ya'ia da'ö; zoeae). Zoea la'alui göra simane ganggang so zawili ba zifasui ira. Na no aefa ba zi ha'uga ngaluo, ba tobali ia mysis (jamak myses). Mysis hulö zimane zoeae, manga ganggang faoma zooplankton. Aefa ba zi 3-4 ngaluo, awena sa'ae ba wenaeta pascalarva: ma to laŵa'ö ia, ono guro si no oroma zikhala simane uro sebua. Ba zi 12 ngaluo na la'erai i'otarai wamoto gadulu guro andre, no tola la'amawa sasese latötöi ia; benur. Ba nahia si tenga sito'ölö so guro, pascalarva tewu'a ngawawa guro andre ba estuari, soya we (nutrisi) si salinitas sadogo-dogo. Ba da'ö, tedou wa'ebuania ba itaria lalau ira ba nasi ma ba nidanö sebua. Uro si no ebua, tola laŵa'ö ia urifö bentik si so ba doyo nasi, saröu moroi ba nudu, simane Laeguo, Kawa-kawa, ba cencorang.

Fangebua'ö bulö'ö

 
Uro ni'a.

Oya wamalala gö ni rino moroi ba guro molo'ö mbanua misa. Simane duma-duma; jambalaya, okonomiyaki, 'poon choi, bagoong, faoma scampi.

Sifagölötö moroi ba gö nihalö moroi ba nasi, uro andre soya kalsium faoma protein heŵa'ae sadogo-dogo energi. Ö nirino sangoguna'ö tuhonia guro, da'a simöi fangoya kolesterol.

Onönöta, uro andre, fa'atedounia nigaözö-gaözö ofeta tobali uro sebua.

So ngawalö guro ni'odödögö wanorifi, ma ni'ebua'ö ba tabe (tambak), simane uro si no to'ölö latötöi ba li Indonesia ya'ia da'ö udang galah, udang windu, faoma udang vaname. Uro tanöbö'ö sitola tesöndra simane ba nungo nidanö.

Onönöta bulö'ö

Ba Danö Niha, uro andre, sambua nösi nidanö si tola möi famalala ndriwo. Fama'ala ma fondra'u guro ba Danö Niha, asese la'oguna'ö dufa (tufa) faoma buwu nilakhöini faoma banio nitunu ba so göi zangoguna'ö alawa. Ba hiza no oya sa'ae ba ginötö iada'a zangahaogö tabe guro (tambak udang) irege tola möi lala wangalui. Fangahaogö tabe guro andre, ba no ato zi no möi mangondrasi naha tabe guro ba mbanua bö'ö si no ara muhaogö.[1]

Umbu bulö'ö

  1. Kabar Nias, "Potensi Budidaya Udang di Pulau Nias Perlu Dijajaki", [1], Mufaigi me 31 Agustus 2022