Laekato ma lekato ya'ia da'ö saurifa sanana ba danö, sanana, samadu do niha. Ba Danö Niha, laekato tenga urifö sibohou, no ngaotu fakhe no la'ila niha gutundru'u side-ide andre. Ba li Indonesia, latötöi ia; Lintah. Urifö da'a fao ba gangolifa geleŵazi ma cacing beruas ba li latin, Annelida samadu do, niha, ba hegöi urifö tanöbö'ö ni'olembainia. Laekato andre, famadunia ndro, tenga ha ba mbalö högönia, hiza fangöna samadu do, so göi ba gi'onia. No tölu ni'o'öfa ngawawa laekato andre ma spesies lintah fa'aurira no samakao ma parasit samadu do he zo tosake ia, ba baero zi tölu ni'o'öfa, ma sisambua ni'o'öfa tö, tafarahagu ba lakaeto pemangsa. Molo'ö wenaeta ndroto-ndroto laekato (secara taksonomi), utundru'u da'a lafaogö ba ngafu Hirudinea. Laekato fahatö ia ba gurifö Oligocheata simane keleŵazi si no fagölö ngandroto sombuyu-mbuyu, ba tola manganau mazui mangadogo-dogo'ö ngandrotonia, so khönia klitelum, faoma hermafrodit. Faehuta laekato andre faoma eleŵazi, ya'ia da'ö moroi ba wangöna fanisiö do ni'okhögö laekato, si lö hadöi khö geleŵazi.

A terrestrial leech, Haemadipsa zeylanica
Haemadipsa zeylanica, laekato si so ba hili ba Jepang

Na molo'ö si no oi la'ila niha, wa fa'auri laekato andre, oya tesöndra ia ba gelea ma nidanö-nidanö sangele, ba so göi zauri ba nasi. Ngawalö laekato si no dozi niha la'ila ya'ia da'ö lintah medis (Hirudo medicinalis) si so fa'ato'ölö mamadu do niha Hematofagi ma so zanötöi göi hematofagus ma (pemakan darah). Ba wamadu do ngawalö zanauge ya'ia (tubuh inang) ba da'ö ifangamöi baero senyawa peptida sotöi hirudin ba wanenaŵa ena'ö lö baku ndro fatua lö isisiö. Laekato da'a so mboha irege tola itöla'ö guli ni'olembainia. Hiza wotöla'önia, hulö doho ma na tafaigi moroi ba wa'ebuania, te hulö zimane nifahö faoma falölöŵa. Baero da'ö, laekato tanöbö'ö so zokhö nifotöi probosis (semacam belalai) si tola ibe'e baero ba wanöla'ö uli. Laekato da'a, oya zi lö mamadu do, hiza lara'u öra gurifö sigide-ide ma hewan-hewan avertebrata.

Laekato ma lekato tenga so'ono, ya'ia da'ö sangadulo. Fangadulonia, na si so ba nidanö-nidanö, adulo laekato i'irö'ö ba doyo namö. Sambua ba gotalua zoya, laekato sangadulo simane da'a, ya'ia da'ö laekato Glossiphoniidae, ba hiza ifaukhugö gadulonia. Na ba dete danö, laekato ibini'ö gadulonia ba danö sabasö-basö ba oya göi barö guli-guli geu. Laekato andre, so ba zi 700 ngawalö zauri ba nidanö, 100 ngawalö zauri ba nasi, ba 90 ngawalö zauri ba dete danö.

Irugi abad ke-19, laekato no la'oguna'ö ba wamadöhö fökhö, ira sohalöŵö ba rumasaki, laekato labali'ö dela ba wanga'i do zofökhö. Hiza ba wamadöhö fökhö meföna ato zamarisayoi wa na ibadu ndro laekato, ba oya wökhö tola tefadöhö. Ba wamahaö kedokteran modern, fangoguna'ö laekato lafalaha ha ba wamadöhö wökhö ndroto-ndroto simane epikondilitis faoma osteoartritis, varikosa, ba na fangoguna'ö laekatoo ba wamuli fangabölö zofökhö, aefa bedah mikro. Hirudin moroi ba laekato sitobali dalu-dalu antikoagulan si fakhai ba wa'abaku ndro.

Ngawalö laekato ma lekato ba börötania (ragam dan asal usul) bulö'ö

 
Placobdelloides siamensis, laekato sauri sitobali parasit khö mbo'ole ba Thailand. Gambara Fetaro Takera: sisi dorsal hulu (punggung), kambölö: sisi ventral talu (perut) faoma oya nono laekato.[1]

So ba zi 680 ngawalö spesies laekato si no muzaewe ma sitesöndra 100 (otu) zauri ba nasi, 90 (siŵa wulu) ngawalö zauri ba dete danö, ba tanöbönia auri ba nidanö.[2][3] Laekato ma lekato side-ide, fa'anaunia 1 cm, ba laekato sebua, ma laŵa'ö ia lintah raksasa amazon nifotöi (Haementeria ghilianii) ikhamö fa'anaunia ba zi 30 cm. Laekato no tesöndra dozi mbanua ba zi sagörö ulidanö, baero Antarktika,[2] ba hiza oya tesöndra ba nidanö-nidanö si lö mangele, simane tabe-tabe, si so inötö ma iklim sedang ba Belahan Bumi utara ma so zanguma'ö paruh Bumi utara. Laekato si tesöndra ba nidanö, la fahatö ira ba mbewe ngöfi-ngöfi nidanö ba zi so sinumbua sauri ba da'ö, du'u ba tanöbö'önia. Laekato tesöndra ba wetaro nahia salaŵa simane fa'oya 10.000 rozi laekato ero m2 si no lasura ba zi so idanö (polutan organik) ba Illinois, Amerika Serikat. So ha'uga spesies mamalua estivasi ma lö auri ia na baŵa lökhö ba tola fataha wa'aurinia heŵa'ae no alö 90% mbotonia.Ba gotalua laekato si so ba nidanö, so sambua ngafu Glossiphoniidae, urifö sanifi-nifi samakao urifö tanöbö'ö (bertindak sebagai parasit) simane Bo'ole, ba sambua gutundru'u Annelida samaukhugö adulonia ba i'ohesi nononia ba mbotonia.[4]

Sifao ba gangolifa laekato dete danö ma Haemadipsidae ya'ia da'ö utundru'u sauri ba tropis faoma subtropis, na laekato sifao ba gangolifa Hirudinidae sauri ba nidanö arakhagö oi auri ba zi sagörö ulidanö. Dombua gangolifa laekato da'a, mangalui göra ira moroi ba wamadu do, simane niha, ba simanö ba gurifö tanöbö'ö. Na tafaigi, simane i'a no tobali inang utama ba laekato angolifa Piscicolidae, sauri ba nidanö si lö mangele, sikhala laekato da'a so khönia ba högönia zihulö walölöŵa ni'oguna'önia ba wamadu do.[5] Lö fefu laekato mamadu do; ngawawa Erpobdelliformes, sauri ba nidanö, laekato karnivora si so bawa ba ifö simanga larva, moluska, faoma urifö Annelida.[6] Aefa da'ö, laekato no tobali göi ö gi'a, fofo, ba wa'oya nasa gurifö avertebrata tanöbö'ö.[7]

Fefu laekato lafarahugö ba ngawawa Hirudinea, sitefa'aso moroi ba duho wehede li latin, nitötöi; hirudo ma hirudinis, nifo'eluaha laekato (lintah).[8] Töi da'a tefangamöi moroi ba döi Les hirudinées nibe'e samösa gere alam Prancis Jean-Baptiste Lamarck ba ndröfi 1818.[9] Imbuhan -bdella sasese so ba gangolifa-gangolifa laekato nifangamöi moroi ba wehede Yunani βδέλλα bdella, ni fo'eluaha; ya'ia da'ö; laekato.[10] Ba taksonomi tradisional, ngawalö laekato lafa'oli ba zi dombua infrakelas, ya'ia da'ö; Acanthobdellidea faoma Euhirudinea. Euhirudinea molo'ö eluaha ngawua wehede ya'ia da'ö laekato sanau ölö (secara harfiah) ma lamane ia ba li Indonesia "lintah sejati" si so fangÖna ba högö faoma ba gi'o ni'oguna'önia ba wanisiö do. Ba na lafaigi moroi ba tradisional, lafa'oli göi ba zi dombua ngafu, ya'ia da'ö; "Rhynchobdellida" sangokhögö probosis ma "belalai", ba baero da'ö lafaogö ia ba ngafu "Arhynchobdellida" ma si löhadöi probosis ma ("yang tanpa probosis"), laekato da'a spesies si so boha ba ngandrotonia.

Fa'atedou, fa'amanöi, btn (Evolusi) bulö'ö

 
Fosil si no lafareso, ba na lafaigi abe'e dödö wa moroi ba laekato me inötö Silur ba Wisconsin, Amerika Serikat

Ngafu fondrege zatua ba Annelida ya'ia da'ö; Polychaeta, salua moroi ba wa'atedou, fa'amanöi ma evolusi ba ginötö Kambrium soya tesöndra ba Serpih Burgess ba ginötö 500 juta fakhe silalö. Oligochaeta so khönia wa'afabö'ö ngandroto ma evolusi moroi Polychaeta faoma ngafu laekato si no alua evolusi moroi Oligochaeta. Ngawalö-ngawalö Oligochaeta mazui laekato si löhadöi sabe'e moroi ba ba ngandrotonia, irege lö oya ia zitobali fosil.[11] Fosil laekato fondrege zara, ni söndra me inötö Jura ma ba zi 150 juta fakhe si lalö, ba hiza sambua fosil gurifö Annelida na lafaigi so khönia wangöna wamadu do nisöndra ba Wisconsin ba ndröfi si 1980-a. Na fosil da'a moroi ba laekato, eluahania mame'e turia ba niha wa laekato no alua khönia evolusi so ba zi 437 juta si lalö, ya'ia da'ö ba ginötö Silur.[12][13]

Sikhala ngandroto laekato ma lekato (Anatomi dan fisiologi) bulö'ö

Fefu laekato moroi ba zikhalania, arakhagö fagölö. Hiza no aröu fabö'ö moroi ba geleŵazi. Ba ngandroto laekato, selom no tobali öfa lala (saluran) ba zi sageu ngandrotonia. Bakha ba mbotonia tefa'anö dermis si fasösö so fabali ngandroto-ngandroto. Sito'ölönia, ngandroto laekato, ebolo-bolo ba dölahulu dorsal (punggung) ba ventral ba dalu (perut) ba idugu ize-ize ba mbalö anterior tanö föna faoma posterior ba gi'o (belakang/ekor). Baero ngandroto-ngandroto longitudinal (membujur) faoma sirkular (melingkar) bakha ba mboto laekato, so khönia ngandroto otot diagonal irege tola ifatö'ö ia hulö niha zolitoini. Sabölö oya laekato so khönia mbawa ba högö ni'oguna'önia ba wamadu do ba mbalö anterior (kepala) faoma posterior (ekor), ba so ma'ifu laekato primitif sokhö famadu do tesöndra ha ba gi'o.

Umbu bulö'ö

  1. Chiangkul, Krittiya; Trivalairat, Poramad; Purivirojkul, Watchariya (2018). "Redescription of the Siamese shield leech Placobdelloides siamensis with new host species and geographic range". Parasite. 25: 56. doi:10.1051/parasite/2018056 . ISSN 1776-1042. 
  2. 2,0 2,1 Sket, Boris; Trontelj, Peter (2008). "Global diversity of leeches (Hirudinea) in freshwater". Hydrobiologia. 595 (1): 129–137. doi:10.1007/s10750-007-9010-8. 
  3. Fogden, S.; Proctor, J. (1985). "Notes on the Feeding of Land Leeches (Haemadipsa zeylanica Moore and H. picta Moore) in Gunung Mulu National Park, Sarawak". Biotropica. 17 (2): 172–174. doi:10.2307/2388511. JSTOR 2388511. 
  4. Siddall, Mark E. (2022). "Glossiphoniidae". American Museum of Natural History. Mufaigi me 4 September 2022. 
  5. Meyer, Marvin C. (Juli 1940). "A Revision of the Leeches (Piscicolidae) Living on Fresh-Water Fishes of North America". Transactions of the American Microscopical Society. 59 (3): 354–376. doi:10.2307/3222552. JSTOR 3222552. 
  6. Oceguera, A.; Leon, V.; Siddall, M. (2005). "Phylogeny and revision of Erpobdelliformes (Annelida, Arhynchobdellida) from Mexico based on nuclear and mitochondrial gene sequences" (PDF). Revista Mexicana de Biodiversidad. 76 (2): 191–198. Arsip moroi versi asli (PDF) irugi 2015-06-16. Mufaigi me 2018-05-01. 
  7. "Leeches". Australian Museum. 14 November 2019. Mufaigi me 4 September 2022. 
  8. "Hirudinea etymology". Fine Dictionary. Mufaigi me 4 September 2022. 
  9. Lamarck, Jean-Baptiste (1818). Histoire naturelle des animaux sans vertèbres ... précédée d'une introduction offrant la détermination des caractères essentiels de l'animal, sa distinction du végétal et des autres corps naturels, enfin, l'exposition des principes fondamentaux de la zoologie. Volume 5. Paris: Verdière. 
  10. Scarborough, John (1992). Medical and Biological Terminologies: Classical Origins. University of Oklahoma Press. hlm. 58. ISBN 978-0-8061-3029-3. 
  11. Margulis, Lynn; Chapman, Michael J. (2009). Kingdoms and Domains: An Illustrated Guide to the Phyla of Life on Earth. Academic Press. hlm. 308. ISBN 978-0-08-092014-6. 
  12. Thorp, James H.; Covich, Alan P. (2001). Ecology and Classification of North American Freshwater Invertebrates. Academic Press. hlm. 466. ISBN 978-0-12-690647-9. 
  13. Mikulic, D. G.; Briggs, D. E. G.; Kluessendorf, J. (1985). "A new exceptionally preserved biota from the Lower Silurian of Wisconsin, U.S.A." Philosophical Transactions of the Royal Society of London B. 311: 75–85.