Nambi nifaliaro (Capra aegagrus hircus) sambua gurifö moroi ba nambi nifauwu börötania nambi gatua moroi ba Asia Barat faoma Eropa Timur. Nambi andre moroi ba gangolifa gurifö Bovidae ba so ma'ifu wa'afakhai ba mbiri-biri me urifö da'a fao ba sub famili ma Caprinae. Töra 300 ngawalö nambi andre oi fabö'ö-bö'ö.[1] Kambing adalah salah satu di antara spesies yang paling lama di ternakkan, yaitu untuk susu, daging, bulu, dan kulit di seluruh dunia.[2] Pada tahun 2011, populasi kambing yang hidup di seluruh dunia mencapai 924 juta menurut Organisasi Pangan dan Pertanian Perserikatan Bangsa-Bangsa.[3]

Nambi nifaliaro
Periode 0.01–0 zfsl
Neolitikum – iada'a
Capra aegagrus hircus Edit nilai pada Wikidata

Sageu nambi sotöi pigmi sisindro ba duhe geu
Taksonomi (id) Ali ba li bö'ö
KerajaanAnimalia
FilumChordata
KelasMammalia
OrdoArtiodactyla
FamiliBovidae
GenusCapra
SpesiesCapra aegagrus
SubspesiesCapra aegagrus hircus Edit nilai pada Wikidata
Linnaeus, 1758
Tata nama (id) Ali ba li bö'ö
Sinonim takson (id) Ali ba li bö'öCapra hircus Linnaeus, 1758

Capra depressa Linnaeus, 1758
Capra mambrica Linnaeus, 1758

Capra reversa Linnaeus, 1758
Nambi simatua si no atua.


Nambi ma ba li Latin Capra aegagrus no sambua mado gaurifö ba gotaluania so zasese taŵa'ö ba Danö Niha nambi. Nambi andrö oya ngawalö ba sambua moroi ba gotaluania ya'ia nambi sasese ta'ila ba Danö Niha ma töi ilmiahnia Capra aegagrus hircus. Baero da'ö no mubagi dua fefu nambi si tefaböbö ba mado Capra aegagrus andre, ya'ia da'ö nambi ni'uri niha (da'a nifotöi urifö) ba si tenga ni'uri niha, sauri ba mbenua ma ba gatua nifotöi aurifö ma utu ndru'u. Ba hiza nambi urifö oya ngawalönia na sa: so nambi ni'uri ha ba wangai susu, so göi ni'uri ha tobali niföfölö nitatawi ba wemanga nagolenia, so nambi zi tobali sonoro gama-gama ba so göi nambi nifaliaro tobali awö (niŵaö ba li Inggris pet).

Ato niha sanguri nambi tobali börö wangalui simane inada andre moroi ba Burkina Faso, Afrika

Nambi sambua gurifö so'ono ma latötöi ia ba wehede wamahaö ba zekola lamane ruminansia ma memamah biak si lö ebua sibai mbotonia. Nambi nifaliaro (Capra aegagrus hircus) ya'ia da'ö moroi ba nambi si so ba gatua so zawili ba mbenua ba Asia Barat Daya (fetaro "Bulan sabit yang subur" ba Turki) faoma Eropa. Nambi sauri ba ndru'u, simatua faoma si'alawe faoma so dandru dua rozi yaŵa bahögönia, hiza'i tandru zimatua abölö anau ma'ifu moroi badandru nambi si'alawe. Sito'ölönia nambi andre so gambi, gangango gamaudu föna högö möi föna ma'ifu, i'onia aöndrö miyaŵa, ba bunia agadölö ba so zigariti fawuka ma fakhöyö. Fa'anau mboto nambi sauri ba ndru'u so ba zi 1,3 meter- 1,4 meter lö fao gi'o, na i'o so ba zi 12-13 seti. Fa'abua nambi si'alawe ikhamö ba zi 50 kilo - 55 kilo, na nambi simatua fa'abuania ikhamö 120 kilo. Nambi sauri ba ndru'u mozawili ba mbenua ma ba gatua oya tesöndra ba Spanyol numalö ba gatumbukha ofeta ba India, ba moroi ba India numalö tanö yöu Mongolia faoma Siberia. Nahia wa'atoröi somasi ngawawa nambi andre, ba hili soya kara. Nambi no ara lafauwu ia si no lafaliaro niha ba zi 8000 ofeta 9000 fakhe si lalö. Nambi sito'ölönia owulo ba zisambua ngawawa (Li Indonesia kloni ma kelompok) so mato 5 – 30 nga'eu. Ba wangaluira öra, nambi andre fabö'ö moroi ba gurifö tanöbö'ö. Solohe ngawawara, nambi si'alawe satua, na simatua ya'ira zozago ba ngawalö gameta'uö. Ba wangalui gö, nambi andre lö khönia sibongi he sima'ökhö. Tuho gö nambi, ngawalö bulu ndru'u ba bulu geu.

Nambi fabö'ö ira mbiri-biri.

Waö-waö (Sejarah) bulö'ö

 
Tandru Nambi moroi ba Neolitik Atlit Yam

Nambi andre, sambua gurifo si'oföna sibai lafauwu ma urifö si'oföna nifaliaro niha.[4] Analisis genetik paling terkini[5] mengesahkan bukti penelitian purbakala bahwa kambing gurun Bezoar dari Zagros diduga merupakan asal-usul hampir semua kambing ternak saat ini.[4]

Niha sohalöŵö ba danö ma niha danö Neolitik la börötaigö wo kubaloi nambi si so ba ndru'u ya'ia da'ö ba wanga'i susu faoma nagolenia, baero da'ö sita'unö ma tai nambi sino oköli tola labali'ö ba wamaewua'ö alitö ba tola labe'e göi bawangatabö zinanö, bu nambi tola labali'ö soguna ba wangahaogö nukha. Ondröita nambi nifaliaro moroi ba zi 10,000 fakhe silalö, tesöndra ba Ganj Dareh, Iran. Töla nambi tesöndra ba lahe-lahe zi no la'alui ya'ira sangalui fa'atua-tua ba Jericho, Choga Mami[6] Kompleks Arkeologi Baktria–Margiana|Djeitun faoma Çayönü, no so khöra gohe-gohe wa famaliaro nambi ba Asia Barat tenga sawena no i'oroi ba zi 8000 - 9000 fakhe si lalö.[4]

Ondröita moroi ba wamareso DNA ba zi 10,000 fakhe si lalö, si no tobali döfi si'oföna so gurifö nifaliaro.[5]

Molo'ö waö-waö ma ondröita turia nambi, uli nambi tola tobali nahia nidanö faoma tuo na mofanö mukoli, uli nambi tola la'ogunaö ia ba wamazökhi göndra, tamburu, rafa'i ba tanöbö'önia. Uli nambi tola la oguna'ö göi ba wangahaogö sinura fatua lö hadöi karate ma ba li wamahaö lamane : perkamen.

Ngandroto ba Fa'owaöri (Anatomi dan kesehatan) bulö'ö

Nambi na lafaigi moroi ba gurifö ni'uri ma ni faliaro, no sambua gurifo ni angolifagö ba gurifö side-ide tenga simane sawi, öröbao, gondra, kudo, ba hiza ebua göi ia moroi ba Manu, Bebe, btn. Ero ngawalö nambi so wa'abua mbotonia ya'ia da'ö ba zi 300 pound (136 kg) da'a fa'abua nambi simatua sebua sifao ba gangolifa Boer, ma fagölö ira 45 ke 60 pound (20–27 kg) wa'abua nambu si'alawe side-ide boto.[7] Ero ngawalönia, no oi oya wa'afabö'ö me so khönia wa'afabö'ö strain mazui nga'ötö. Nambi side-ide simane Pigmi Afrika fa'alaŵania ba 16 ofeta 23 inci (41.5–58.5 cm) ba wa'ebolo galisi zi no ebua-bua.[8]

 
Ono hörö sepet mendatar

Sito'ölönia nambi andrö, ba tumbu khönia dandru dua rozi si'oi fabö'ö-bö'ö wa'ebua ero dozi nambi. Nambi so tandru, hiza "dinyah tanduk" (polled), ya'ia da'ö fa'atebai dandru nambi andre tedou wa'ebuania, mazui fa'amondrahania, da'a moroi ba nga'ötö nambi da'ö samosa, ba hiza da'a alua nano tumbu dandru nambi.[9] So zalua ba nambi poliserat (tumbu khönia oya dandru, fa'oyania so ba zi ŵalu), da'a lö dozi alua ba nambi ba na so atö ba nga'ötönia simane da'ö ba tefatohu ba nga'ötönia mitou. Fondröni tandru nambi andre, ba asese lahalö ba nambi samaenu, ba labali'ö amawaö. Tenga simane sawi, nambi lö tesöndra khönia ngawalö dandru somasi ita, me lö dozi so nambi sedöna alau ia ba nambi tanöbö'ö, börö me silötola lö'ö ha ba zifasui ya'ia ma ha ba ngawawania so nambi andrö. Hiza na so atö niha sedöna modöni ma mamaro'a zi'alawe nambi ba nambi tanöbö'ö ba manötöna wa so wa'afabö'ö dandrunia dania, hiza nambi da'a tola i'ohe lö mo'ono.[9] Tandru nambi andre tefa'anö moroi ba döla sauri nitöwui keratin faoma protein tanöbö'ö sitola tobali fangöna naso nudu ba ngawawa si so ya'ia.[10]

Nambi urifö sifao ba ruminansia sangokhögö 4 wenaeta dalu si te'oli moroi ba rumen, retikulum (anatom), omasum, faoma abomasum. Simane mamalia ruminan tanöbö'ö, nambi si so duturu si gano. Nambi si'alawe so meme si so dombua mbalö memenia, bö'ö ia na sawi so öfa ngawua memenia.[11]

Pupil nambi hulö sepet ba no adawa-dawa. Me moroi ba hörönia hulö zafusi hoho, andrö wa pupil andre hulö so wa'afaehu ma'ifu moroi ba gurifö tanöbö'ö simane sawi, nago. Na kudo faoma biri-biri fagölö ira pupil nambi sepet hiza no orudu ba iris faoma sklera sola'a-la'a saitö ma sogömi.

Famaedogö gi'o nambi ba i'o mbiri-biri

Umbu bulö'ö

  1. Hirst, K. Kris. "The History of the Domestication of Goats". Archived 2022-04-07 at the Wayback Machine About.com. Diakses pada 18 Agustus 2008.
  2. Coffey, Linda, Margo Hale, and Ann Wells; "Goats: Sustainable Production Overview. Archived 2007-02-04 at the Wayback Machine
  3. FAOSTAT, United Nations Food and Agricultural Organization 
  4. 4,0 4,1 4,2 "Breeds of Livestock; Goats: (Capra hircus)". Oklahoma State University Board of Regents. 
  5. 5,0 5,1 Naderi, Saeid; Rezaei, Hamid-Reza; Pompanon, François; Blum, Michael G. B.; Negrini, Riccardo; Naghash, Hamid-Reza; Balkiz, Özge; Mashkour, Marjan; Gaggiotti, Oscar E.; Ajmone-Marsan, Paolo; Kence, Aykut; Vigne, Jean-Denis; Taberlet, Pierre (18 November 2008). "The goat domestication process inferred from large-scale mitochondrial DNA analysis of wild and domestic individuals". PNAS. 105 (46): 17659–17664. doi:10.1073/pnas.0804782105. PMC 2584717 . PMID 19004765. 
  6. Maisels, C.K. The Near East: Archaeology in the Cradle of Civilization Routledge, 1999; p.124
  7. Taylor, R.E. and Field, T.G., "Growth and Development" Scientific Farm Animal Production: An Introduction to Animal Science, 6th Ed. Prentice-Hall (1999) Upper Saddle River pg 321-324.
  8. Belanger, J & Bredesen, S. T, "Basic Information about Goats" Storey's Guide to Raising Dairy Goats, 2nd ed. Storey Publishing (2010) North Adams, pg 14
  9. 9,0 9,1 American Goat Society:Polled Genetics Archived 2018-09-01 at the Wayback Machine, americangoatsociety.com.
  10. Smith, Mary C; Sherman, David M. (1994). Goat Medicine. ISBN 9780812114782. 
  11. Taylor, R.E., Scientific Farm Animal Production: An Introduction to Animal Science, 6th ed, Upper Saddle River (Prentice Hall) 1998