Kofi

sambua zinanö buania latutu tobali famaruka idanö nibadu nifotöi kofi

Kofi ya'ia da'ö sambua döi zinanö, buania nitutu ma nigili irege ohama si tola nifaruka ba nidanö ba tola labadu, idanö si no la'ukhugö si no lafaruka gulo, na labadu ia, ba möi fanaha wanuköu. Latötöi ia ba li Indonesia latötöi kopi. Kofi no sambua ba gotalua zoya zinumbua ni'odödögö wananö ba zi 50 negara. So dombua ngawalö (spesies) ia ya'ia da'ö kofi Robusta (Robusta-Coffea canephora) ba kofi Arabika (Arabika - Coffea arabica). Fagölö wanötöi kofi, he buania si no latutu ba he sinumbua andrö samösa. Ba Danö Niha kofi no sambua fasumangeta na so dome si möi ba nomo niha. Dozi omo so kofi, heŵa'ae so'omo so wanufa ba dome, si tola mamili hadia kofi ma tesi. Hiza si'oföna lasao'ö, ya'ia da'ö kofi. Kofi andre, na iada'a no oi la'ila niha ba zi sagörö ulidanö. Simane ba Danö Niha, kofi andre göi no irai lafaehagö föna zato hewisa lala wamaruka ya'ia ba ginötö Sail Nias 2019.[1] Lafaehagö samawa kofi ngawalö kofi ba niha somasi mamadu kofi.

Dombua Galasi Kofi

Waö-waö kofi andre fatua lö labadu niha somasi mamadu kofi, so ma'ifu lala si lö tola lö'ö lafalua ya'ia da'ö maneu bua kofi si no tola lateteu faoma mesin he göi niteteu faoma tanga.[2] Aefa da'ö, hunö kofi si no lateteu, la'okhoi'ö awena latafi'ö irege oroma gadaya ma si lö ösi. Aefa latafi'ö, latutu ma na so mesin giling lagili, na no aefa da'ö tola sa'ae lahaogö kofi ba na so zomasi mangoguna'ö gulo, ba ginötö fatua lö lahawui ia faoma idanö lanönö gulo ndrohu-ndrohu ha wa'ami gulo zomasi niha.[3]

Molo'ö si no musura ba mböröta wangi'ila sinumbua kofi andre bua zinanö same'e amaola ba zamadu ya'ia, si'oföna sibai moroi ba niha Etiopia ba Afrika me 3000 fakhe (1000 SM) si lalö.[4] Kofi andre idugu tedou la'ila niha ba no möi fa'amuzaewe duria ba mbanua soya misa. Indonesia tola 400.000 ton kofi ero döfi.[5] Baero raso faoma fa'omuhuo kofi andre, tola göi fangadogo-dogo'ö risiko niha si no göna fökhö kanker, diabetes, batu empedu, ba ngawalö wökhö tanöbö'ö simane fökhö tödö kardiovaskuler.[6][7]

Oröita Wehede Kofi bulö'ö

Böröta duho wehede kofi molo'ö si no tesura ya'ia da'ö moroi ba li Arab: قهوة‎ qahwah nifo'eluaha fa'abölö, börö me ba mböröta no la'oguna'ö ia tobali ö si möi fangabölö mboto. Fehede qahwah ifuli so wa'atebulö fanötöi kofi andre ya'ia da'ö kahveh[8] nihalö moroi ba wehede li Turki ba si fao fa'atedou ginötö ba tebulö zui nitötöi faoma fehede koffie ba li Belanda. Fangoguna'ö fehede koffie ba zi lö ara no la'oguna'ö ba li Indonesia ya'ia da'ö kopi simane si no ta'ila ofeta ma'ökhö.

Waö-waö bulö'ö

Kofi Si'oföna sibai moroi ba Negara Afrika bulö'ö

Ba ginötö kofi andre ibörötaigö la'ila dozi niha ba ndröfi 800 SM,[9] söndra tanöbö'ö manguma'ö wa me 850 M.[10] Ba ginötö da'ö, ato niha ba Afrika, ya'ia da'ö si'oföna sibai niha Etiopia, la'a ma labadu kofi andre lafaogö ia ba dawö gurifö faoma anggur ba wonönö protein faoma energi ba mboto.[11] Fangi'ila kofi andre tenga ni'odödögö, ya'ia da'ö me inötö samösa gubalo sotöi Khalid moroi ba Abyssinia me'i'ila fefu nambi nikubaloininia lö erege dödö ba zima'ö-ma'ökhö irugi aekhu luo ba zitanö'owi, ba me ifaigi wa nambinia andrö la mbua geu zi hulö mbua beri.[10] Hiza kubalo andrö, i rino mbua geu da'ö (kofi) ba aefa da'ö, i'a.[9] Fa'ato'ölö da'a idugu tedou ba monönö wangi'ila ba muzawili ba negara-negara si so ba Afrika, hiza oi fabö'ö-bö'ö lala wangahaogö ya'ia. Hiza ba ziha'uga fakhe aefa da'ö, kofi (biji kopi) andre la'ohe sanörö tanö simate ma Laut Merah ba ofeta ba danö Arab si no tedou wangehao ya'ia.[11]

Fozawili kofi ba danö Arab bulö'ö

Bangsa Arab si no tedou peradaban moroi ba Afrika, tenga ha fondrino kofi, hiza la rino ba lahalö du'a nia (ambil sari).[11] Ba abad ke-13, niha Islam ato zamadu kofi ba wonönö fa'abölöra ba wamalua ibadah.[12] Fa'atehöngö kofi no möi fondrou'ö ba wamozawili agama Islam meluo da'ö irugi Afrika Utara, Mediterania, faoma India.[11]

Ba ginötö da'ö, lö ato zananö kofi baero Negara Arab, börö me Arab andre lö mamalö-malö la dou'ö ekspor kofi zi infertil-tidak subur larino ba la'oköli'ö.[9] Da'a zimöi lö tedou wananö kofi awena ba ndröfi si 1600 a, samösa peziarah India sotöi Baba Budan mofozu molohe kofi fertil baero danö Mekah ba latanö ba danö tanöbö'ö.[9]

 
Venesia, kota wamawa kofi ba ginötö kofi mozawili ba mbanua Eropa

Kofi numalö ba danö Eropa bulö'ö

Kofi si'oföna sibai numalö ba Eropa ba ndröfi si 1615 ni'ohe zamawa ofeta ba Venesia.[11] Samawa andre i'owuloi kofi moroi ba niha Turki, hiza lö tobönö mu'a'asogö ni'oguna'öra ba da'a. Börö da'ö, bangsa Eropa labörögö latanö zinumbua kofi.[11] Bangsa Belanda sambua negara ba Eropa sananö kofi ba ndröfi si 1616.[13] Aefa da'ö döfi 1690, kofi la'ohe ba Pulau Jawa ba wo kultivasi ba ngawawa sebua, sebolo. Ba ginötö da'ö, Indonesia so ba mbawa wamatörö Kolonial Belanda.[11]

Ofeta ba Martinik, Prancis bulö'ö

Ba ndröfi si 1714-a, Razo Prancis Louis XIV manema'ö danömö kofi moroi ba Belanda famonönö zinanö ni koleksi ba kabu Botani Royal Paris, Jardin des Plantes.[11] Ba ginötö da'ö, samösa zaradadu angkatan laut sotöi Gabriel Mathieu di Clieu edöna dödönia wolohe danömö kofi andrö ba Martinique.[14] Hiza, lö itehe Louis XIV me molo'ö razo saradadu andre ato zifao khönia sitola möi ba Jardin des Plantes ba tola manö manakoe dangara wanga'i tanömö kofi andrö.[15]

Folohe Gabriel Mathieu di Clieu danömö kofi ba Martinik no sambua khamötö sebua.[15] Da'a möi fonönö fa'omasi niha ba wananö kofi, ba ginötö si lö ara sibai ha ba zi 50 fakhe no tola mutanö kofi andrö fa'oyania 18 juta nga'eu moroi ba ngawalö ma varietas kofi. Moroi ba da'a zitobali sambua ba gotalua zoya fangakayo ngawalö kofi ba zi sagörö ulidanö.[15]

Bunga kofi ba Brazil bulö'ö

Ba ndröfi si 1727, famareta negara Brasil la'angeragö hewisa ena'ö lö ebua sibai mböli kofi ba mbanuara, börö ba ginötö da'ö harago kofi no ebua sibai, irege tebai oi labadu niha sito'ölö ha niha si tola mowöli zamadu kofi.[11] Börö da'ö, famareta Brasil lafatenge zohörö-hörögö ma laŵa'ö ia; agen khusus, sotöi Letnan Kolonel Francisco de Melo Palheta, möi ba Prancis ba zi lö la'ila niha soya ba wanga'i tanömö zinumbua kofi. Kabu kofi ba Prancis ato zozago, irege tebai möi niha na lö hadöi fanehe moroi ba zamatörö.[11] Hiza Palheta mo'aka ia ya'ia da'ö ifahatö ia khö ndronga gubernur. Lua-luania tola i'ohe danömö zinanö kofi ni'irö'önia ba mbude-bude mbunga ma buket, ba moroi ba da'a mozawili wananö kofi ba danö Brasil ba tola labadu niha fefu kofi andrö.[11]

Waö-waö ginötö wamazaewe kofi bulö'ö

Waö-waö wanöndra sinanö kofi tobali sinanö soguna ba niha, no tenga sibohou, hiza no ngahönö fakhe wa'ara. Ba da'a tou so waö-waö sadogo-dogo sitobali turia ba niha mane ma'ökhö: [16]

 
Kafe Royal, sambua ba gotalua zoya, lafo kofi si'oföna ba London.
  • Ba ndröfi si 1000 SM: Samawa moroi ba Bangsa Arab molohe danömö kofi ba Timur Tengah ba da'a no fananö ma famaliaro si'oföna sibai ba waö-waö wanöndra kofi andre tola moguna ba mboto niha.
  • Ba ndröfi si 1453: Ottoman Turki lafa'ele'ö lala wamadu kofi ba Konstantinopel. Ba da'a labokai lafo kofi si'oföna sibai ba zi sagörö ulidanö sotöi lafo kofi Kiva Han ba ndröfi si 1475.
  • Ba ndröfi si 1511: Kofi lafati sambua nidanö sohahau ma minuman suci nifaehagö Sultan Mekah sambua wohi'a moroi khö Khait Beg sanaha ena'ö lö mozawili kofi andre ba niha sato.
  • Ba ndröfi si 1600: Paus Clement VIII manehege niha samati ma Kristiani mamadu kofi irege so wabu'asa me la'ila meluo da'ö, kofi andre tesao'ö moroi ba imperium Ottoman. Ba ginötö da'ö, kofi ofeta ba Italia.[9]
  • Ba ndröfi si 1607: Kapten John Smith i'ohe kofi ba Amerika Utara ba ginötö koloni Virginia ba kota Jamestown.
  • Ba ndröfi si 1645: famokai lafo kofi si'oföna sibai ba Italia.
  • Ba ndröfi si 1652: famokai lafo kofi si'oföna sibai ba Inggris ba zi lö ara sibai oi mozawili lafo kofi ba zi sagörö Inggris.
  • Ba ndröfi si 1668: Bir tefagati ia faoma kofi sitobali idanö sabölö omasi niha wamadu ya'ia ba New York.
  • Ba ndröfi si 1672: famokai lafo kofi si'oföna sibai ba Paris.
  • Ba ndröfi si 1675: Sotöi Franz Georg Kolschitzky zanöndra sinumbua kofi siföföna ba no'ibali'ö sitobali harazaki khönia ba ginötö wasuwöta ba Viena. Aefa da'ö, ibokai lafo kofi ba Eropa Tengah ba ifamawa kofi nirino ba nitafi ibe'e gulo faoma susu.
 
Nescafe, lafamawa si'oföna sibai ba ndröfi si 1938 ba Swiss.
  • Ba ndröfi si 1690: Bangsa Belanda tebörötaigö wamazaewe ba fangoya'ö kofi nibali'ö fangalui ba Ceylon faoma Jawa.
  • Ba ndröfi si 1714: Gabriel Mathieu do Clieu fakhai ihalö (managö) danömö kofi moroi Belanda ni fahaegö khö razo Prancis Louis XIV ba idödögö wananö kofi andrö ba Martinik si no tobali tuho kofi ba zi sagörö ulidanö irugi ma'ökhö andre, irugi 90% moroi ba da'ö.
  • Ba ndröfi si 1721: famokai lafo kofi si'oföna ba Berlin.
  • Ba ndröfi si 1727: Inötö wamokai industri kofi ba Brasil nidöniai'ö sotöi Letnan Kolonel Francisco de Melo Palheta.
  • Ba ndröfi si 1775: Sang Frederick moroi ba Prusia sanaha fanga'asogö kofi moroi baero mbanuania ma import kopi hijau hiza latuwuni ia niha sato ba zi lö ara sibai ba ginötö da'ö.
  • Ba ndröfi si 1900: Perusahaan Hill Bros. tebörö wamawa kofi ba kale-kale.
  • Ba ndröfi si 1901: Satori Kato mangahaogö kofi sitola nibadu ba wa'alio (kopi cepat saji).
  • Ba ndröfi si 1903: Ludwig Roselius, samösa niha nga'ötö German mangahaogö famöfö'ö kafeina moroi ba kofi ba ifamawa kofi andrö faoma töi Sanka ba Amerika Serikat.
  • Ba ndröfi si 1920: Famawa kofi ba Amerika Serikat tedou sibai.
  • Ba ndröfi si 1938: Perusahaan Nestle mamawa kofi nibe'e töi Nescafe ba Swiss.
  • Ba ndröfi si 1946: Achilles Gaggia mangahaogö kofi si'oföna sibai nibe'e töi mokacino.[16]

Hunö kofi bulö'ö

Moroi ba wa'oya ngawalö gangolifa kofi nifamawa, so dombua ngawalö kofi si no dozi oi la'ila niha, ya'ia da'ö; kofi arabika (Coffea arabica) faoma robusta (Coffea robusta).[17] Ero ngawalö kofi so wa'adöni dödö niha khönia ba simanö göi zomasi mamadu ya'ia.

Hunö kofi Arabika bulö'ö

 
hunö kofi arabika, ngawalö kofi fondrege zi sökhi.

Kofi arabika fao ba gangolifa kofi tradisional fondrege zi sökhi.[17] Kofi sozawili ba zi sagörö ulidanö te'ehaogö moroi ba hunö kofi da'a. Kofi andre moroi ba Etiopia ba iada'a no latanö ba zi sagörö ulidanö, tebörögö moroi ba Amerika Latin, Afrika Tengah, Afrika Timur, India, faoma Indonesia.[18] Molo'ö ni'ila niha sato, wa kofi andre, tola auri ia ba danö iklim tropis mazui subtropis.[18] Kofi arabika auri ba wa'alaŵa 600–2000 m moroi ba dete nasi. Sinanö da'a tola auri irugi 3 meter molo'ö wa'asökhi ma wa'atabö danö nitanö ya'ia. Suhu ba wa'auri kofi andre so ba zi 18-26oC. Kofi so hunö side-ide ba owuge'e ofeta ba wa'araidö-raidö.[18]

Hunö kofi Robusta bulö'ö

 
Hunö kofi robusta, ngawalö kofi numero dua ma kelas 2.

Kofi robusta si'oföna sibai ba Kongo ba ndröfi si 1898.[18] Kofi robusta tola laŵa'ö ia kofi numero dua, me rasonia abölö afeto, azi-azi, me sokhönia kafeina abölö oya moroi ba kofi Arabika. Baero da'ö, fa'auri kofi robusta andre abölö oya moroi ba kofi arabika nitanö ba zitola auri ia ba danö .[17] Kofi robusta auri ba zi 800 m moroi ba dete nasi. [19] Hiza, kofi da'a aoha sibai göna hama ba fökhö tanöbö'ö. Da'a zimöi wa'ide-ide mböli kofi da'a na la famawa. Kofi robusta oya auri ba Afrika Barat, Afrika Tengah, Asia Tenggara, faoma Amerika Selatan.[18]

Kofi belu bulö'ö

 
Hunö kofi luwak moroi ba gurifö hewan luwak.

Ngawalö kofi da'a moroi ba gangolifa kofi arabika faoma robusta]]. Ero banua sananö kofi oi so wa'afabö'ö moroi ba kofi ba mbanua bö'ö. Kofi luwak andre sambua kofi si no tehöngö ba Indonesia.[20]

Kofi luwak andre sambua kofi nifamawa sebua böli ba zisagörö ulidanö.[18] Sitobali dane-dane wa ebua mbölinia ya'ia da'ö na lafaigi moroi hewisa wanga'asogö ya'ia. Hunö kofi andre i'a ia urifö Belu ma sifagölö moroi ba musang.[17] Heŵa'ae simanö, lö fefu kofi da'a oi i'a ia belu.[20] Ösi moroi ba hunö kofi da'a, fao ia ba zita'unö mbelu.[21] Börö me no itörö ba mbetu'a mbelu andre, hunö kofi no itörö fermentasi salio nifalua bakteri si so ba mbetu'a mbelu irege raso kofi da'a fondrege wa'ami.[20]

Umbu bulö'ö

  1. Anjos Nias, "Cerita Kopi Dari Festival Kopi Nusantara, Sail Nias 2019", mufaigi me 26 Agustus 2022.
  2. "Methods of Coffee Harvesting: Selective and Strip". Arsip moroi versi asli irugi 26-8-2022. Mufaigi me 26-8-2022. 
  3. ncausa.org, "10 Steps from Seed to Cup", [1] Mufaigi me 26 Agustus 2022
  4. (Li Inggris) Jason. 2008. The History of Coffee Archived 2022-06-02 at the Wayback Machine[pranala nonaktif permanen]. Mufaigi me 26 Agustus 2022.
  5. US National Coffee Association, USNCA. Top Ten Coffee-Producing Countries. 1999.
  6. Agardh EE, Carlsson S, Ahlbom A, Efendic S, Grill V, Hammar N, Hilding A, Ostenson CGO. 2004. Coffee consumption, type 2 diabetes and impaired glucose tolerance in Swedish men and women. J Internal Med 255(6):645-652.
  7. Ranheim T, Halvorsen B. 2005. Coffee consumption and human health - beneficial or detrimental? - Mechanisms for effects of coffee consumption on different risk factors for cardiovascular disease and type 2 diabetes mellitus. Mol Nutr Food Research 49(3):274-284.
  8. Profesi Online UNM, "Mengenal Kopi: Sejarah, Legenda, dan Mitos", mufaigi me 26 Agustus 2022
  9. 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 Bean Scoop. 2006. Coffee History . Mufaigi me 26 Agustus 2022.
  10. 10,0 10,1 http://www.decentcoffee.com/CoffeeHistory.html Coffee History Part One di Decentcoffee.com
  11. 11,00 11,01 11,02 11,03 11,04 11,05 11,06 11,07 11,08 11,09 11,10 National Geographic. 2009. Coffee, Beyond The Buzz. Mufaigi me 26 Agustus 2022.
  12. ""How Islamic inventors changed the world". Maret 2006. Independent.co.uk". Arsip moroi versi asli irugi 26-8-2022. Mufaigi me 2013-12-12. 
  13. "A Brief History of Coffee". Civilized Coffee (ba li Inggris).  Teks " Mufaigi me 26-8-2022" akan diabaikan (fanolo)
  14. "Coffee Consulate". Coffee Consulate (ba li Inggris). Mufaigi me 2022-06-02. 
  15. 15,0 15,1 15,2 Taubert RT. 2009. The Story of Coffee.[pranala nonaktif permanen] Mufaigi me 30 Agustus 2022.
  16. 16,0 16,1 Muddy Waters oleh Mark Schapiro. 1994. UTNE Reader. http://www.2basnob.com/coffee-history.html Archived 2010-03-14[Date mismatch] at the Wayback Machine. Mufaigi me 30 Agustus 2022.
  17. 17,0 17,1 17,2 17,3 Coffee Beans – Varieties Of Coffee: Arabica and Robusta. 2010. http://www.talkaboutcoffee.com/coffee_beans.html. Mufaigi me 30 Agustus 2022.
  18. 18,0 18,1 18,2 18,3 18,4 18,5 Coffee Plants. 2009. Mufaigi me 30 Agustus 2022.
  19. Hutapea, Yuni Zanesty (Desember 2020). "Analisa Faktor - Faktor Yang Mempengaruhi Permintaan Kopi Robusta Gayo (Cofee Camopera)". Repository UMA. Arsip moroi versi asli irugi 2022-06-30. Mufaigi me 10 Februari 2021. 
  20. 20,0 20,1 20,2 Coffee Plants. 2009. Mufaigi me 30 Agustus 2022.
  21. Bursatriannyo (18-9-2014). "Karakteristik Kimia Kopi Luwak Arabika Dan Robusta". perkebunan.litbang.pertanian.go.id. Arsip moroi versi asli irugi 2021-05-21. Mufaigi me 21-5-2021.